Prošle sedmice je u gejming zajednici odjeknula vest kako je Valve, kompanija koja je razvila Steam platformu za prodavanja igara, banovala igre koje u sebi sadrže grafike tj. umetnička dela razvijena od strane veštačke inteligencije.

Ova odluka izazvala je žustru debatu među umetnicima širom sveta, otvarajući pitanja o budućnosti AI umetnosti i njenom prihvatanju unutar kreativne zajednice.

Prema izveštajima, ova odluka kompanije je u osnovi motivisana nerešenim pitanjima u vezi sa pravima intelektualne svojine i potencijalnim kršenjima autorskih prava.

Naime, AI-generisana umetnost se često oslanja na algoritme mašinskog učenja kako bi imitirala umetničke stilove, što dovodi do stvaranja vizualno upečatljivih i inovativnih dela.

Međutim, to izaziva zabrinutost u vezi sa originalnošću takvih dela, kao I pitanjima vlasništva nad istima.

Dok neki tvrde da AI umetnost predstavlja novi oblik kreativnog izraza i da je treba prihvatiti, drugi smatraju da ona umanjuje jedinstvenost i individualnost tradicionalnih umetničkih poduhvata.

Kritičari tvrde da AI-generisanoj umetnosti nedostaje ljudski dodir, emocionalna dubina i namera koje definišu tradicionalno umetničko stvaranje.

Koja pitanja iz intelektualne svojine ova odluka otvara?

1. Ko je vlasnik umetničkih dela generisanih putem veštačke inteligencije?

Pitanje vlasništva nad umetničkim delima generisanim od strane veštačke inteligencije je još uvek nerešeno u pravnoj zajednici I očekuje se da će tako ostati još neko vreme.

Neki tvrde da bi tvorac sistema veštačke inteligencije trebalo da bude vlasnik umetničkog dela jer je razvio tehnologiju koja ga je generisala.

Drugi smatraju da bi umetnik koji je koristio sistem veštačke inteligencije i donosio kreativne odluke trebalo da bude priznat kao pravi vlasnik.

Konačno, postoji i stav koji smatra da je umetnost generisana veštačkom inteligencijom rezultat zajedničkog napora između sistema veštačke inteligencije i ljudskog umetnika, sugerišući na deljeno vlasništvo.

Jedno je sigurno: Dok veštačka inteligencije nastavlja da pomera granice u umetničkom svetu, uspostavljaju se pravni okviri i presedani kako bi se dao konačan odgovor na ovo pitanje.

2. Da li AI umetnička dela krše postojeća autorska prava?

Kada se AI sistem obučava na materijalu koji je zaštićen autorskim pravima, postoji mogućnost da generisano umetničko delo podseća ili uključuje elemente iz tih autorskih dela.

U takvim slučajevima, postoji zabrinutost u vezi s potencijalnim kršenjem autorskih prava.

Međutim, važno je napomenuti da autorsko pravo obično štiti izražavanje ideja, a ne same ideje.

Dakle, ako umetnost generisana veštačkom inteligencijom stvara nešto različito i transformativno, možda neće nužno kršiti postojeća autorska prava.

Pa tako, utvrđivanje kršenja zahteva pažljivu analizu specifičnih okolnosti i stepena sličnosti između umetničkog dela generisanog veštačkom inteligencijom i originalnog materijala pod autorskim pravima.

3. Da li se AI-generisana umetnička dela mogu smatrati originalnim?

Pitanje da li se AI-generisana dela mogu smatrati originalnim predstavlja predmet debate.

AI algoritmi mogu analizirati ogromne količine postojeće umetnosti i stvarati nova umetnička dela na osnovu naučenih obrazaca i stilova.

Iako kod AI-generisanih dela može nedostajati namera povezana s ljudskom kreativnošću, ova dela i dalje mogu imati jedinstvene karakteristike.

Neki tvrde da sposobnost AI-a da generiše nove i dosad neviđene kreacije čini da ona budu originalna.

Međutim, drugi smatraju da prava originalnost zahteva prisustvo ljudskog kreativnog unosa, emocionalne dubine i svesnog donošenja odluka.

Možemo zaključiti da odgovor na ovo pitanje leži u perspektivi i definiciji „originalnosti“ u kontekstu umetničkog stvaralaštva.

4. Koja je veza između dela prerade i AI-generisane umetnosti?

Dela prerade su ona umetnička dela koja su stvorena na osnovu ili inspirisana tuđim autorskim delima, ali sadrže i kreativni i originalni doprinos svog autora.

Drugim rečima, dela prerade su rezultat autorskog stvaralaštva koje kombinuje i modifikuje postojeće sadržaje na nov i originalan način.

U kontekstu AI-generisane umetnosti, ako AI sistem proizvodi umetnost koja vrlo liči na ili uključuje elemente iz dela pod autorskim pravima, to bi se moglo smatrati izvedenim delom tj. delom prerade.

U takvim slučajevima, može biti potrebna dozvola od originalnih nosilaca autorskih prava kako bi se izbeglo kršenje.

Međutim, s obzirom na to da AI algoritmi takođe mogu generisati inovativne i neočekivane kompozicije, ne može se svako AI-generisano umetničko delo automatski svrstati u delo prerade.

Utvrđivanje da li AI-generisana umetnost spada pod koncept dela prerade zahteva pažljivo ispitivanje odnosa između generisane umetnosti i prethodno postojećeg materijala pod autorskim pravima.

Koje su implikacije ove odluke?

Odbijanje igara koje koriste AI umetnost na Steam platformi nosi šire implikacije za umetnike iz različitih disciplina.

Za mnoge, AI tehnologije nude uzbudljive mogućnosti, omogućavajući im da eksperimentišu sa novim alatima i tehnikama.

U jednu ruku, AI algoritmi se mogu koristiti za stvaranje muzike, kreiranje vizuelne umetnosti ili čak pomoć pri pisanju priča.

U drugu ruku, banovanje ovakvih umetničkih dela od strane globalno priznatih kompanija kao što je Valve može ograničiti prihvatanje AI-generisane umetnosti.

Osim toga, s obzirom na to da AI može precizno replikovati umetničke stilove, umetnicima širom sveta može biti izazovno da zaštite svoj rad od neovlašćenog kopiranja ili derivativnih stvaranja dela prerade od strane AI sistema.

Bilo kako bilo, AI umetnost ne treba nužno posmatrati kao zamenu za tradicionalnu umetnost, već kao koristan dodatak kreativnom procesu umetnika u unapređenju njihove umetničke vizije I pomeranju umetničkih granica.

Šta je rešenje?

Banovanje igara koje koriste AI umetnost na Steam platformi možemo posmatrati kao poziv umetnicima i široj kreativnoj zajednici da se aktivno uključe u oblikovanje rasprave o AI umetnosti.

Najbolji način da to učine jeste kroz saradnju sa ovakvim platformama I nadležnim pravnim institucijama, a kako bi se uspostavile smernice koje ujedno podstiču kreativnost, štite intelektualnu svojinu i osiguravaju pravično priznanje doprinosa umetnika u doba brzog tehnološkog napretka.

Naša filozofija
VIZIJA Advokatske kancelarije Todorović je pružanje advokatskih usluga na visokoprofesionalan način od strane kompetentnog tima koji će se truditi da ispuni i prevaziđe sva Vaša očekivanja. Advokatski tim koji će Vas ljubazno dočekati, saslušaće i razumeće sve Vaše zahteve. Verujemo da odgovornost za ostvarenje kvaliteta leži na svakom zaposlenom i odražava se kroz redovno vršenje poslovnih obaveza i građenje odnosa sa interesnim stranama. Stvaranjem i implementacijom naših ideja za rešavanje slučajeva postižemo za Vas pozitivne ishode.
Call Now Button